Reportaža

O Bašićima:

Boka kotorska onako lijepa kakva jeste, odavnina je inspiracija piscima i pjesnicima, romantičarima, zanesenjacima u ljepot, savršenog spoja mora, prirode i planina u zaleđu. Postoje brojne pjesme i priče o svakom gradu, o svakom mjestu divne Boke.
Baošići se nalaze na 10 km istočno od Herceg Novog. Mjestašce se proteže duž same obale, u dužini od 2 km. Postoji nekoliko verzija o nastanku imena ovog mjesta.Kažu da su ime dobili po crnogorskoj vladarskoj dinastiji Balšić. Drugo predanje tvrdi da je naselje nazvano u čast Balše Cvjetkovića koji se u ovaj kraj, po oslobođenju od Turaka, s porodicom prvi doselio, 1590. g. U prilog ovoj verziji o porijeklu imena stoji podatak da u Baošićima danas nema niti Balšića niti Baošića, ali ima mnogih Cvjetkovića. Kako bilo, pod imenom Baošle, Baošići se prvi put spominju u povelji srpskog cara Dušana, 1351. godine. U mjestu postoje ostaci zidina Balšinih dvora i Balšin bunar.
Baošići su poznati po brojnim pomorcima, kapetanima, prelijepom cvijetu mimoze.

Istorija i kultura:

U Baošićima se pomorski oficir, tada manje poznati književnik Pierre Loti, zaljubio u meštanku Paskvalu Ivanović. O ljubavi prema Paskvali pisao je u svom Dnevniku, a ovekovečio ju je u knjizi „Rijetko cvijeće“. Društvo prijatelja Francuske je u Baošićima, oktobra 1934. postavilo spomen-ploču u znak sećanja na pesnika i na njegovu dvostruku neostvarenu ljubav: da zauvek bude s Paskvalom i da zauvek živi u idiličnim Baošićima.

Crkva Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca, građena je u 16. veku, negde oko 1550. godine, a obnovljena u 18. veku. U bašti crkve nalazi se Sveta Trpeza.

U delu naselja iznad Jadranske magistrale nalazi se mali privatni muzej u kući pomorskog kapetana i legende ovog kraja Miroslava Štumbergera. O njemu je ispevana pesma „Stari kapetan“. Kapetan je šezdesetih godina prošlog veka svoju kuću, kao svojevrstan privatni muzej, otvorio za posetioce. On je kuću i imovinu ostavio mesnoj zajednici Baošići, koja je muzej renovirala 2015. godine .Miroslav Štumberger je rođen u Sloveniji, ali je za vreme svog službovanja zavoleo Boku i odlučio je da se tu nastani. Veoma mu se dopala jedna stara kuća u zabačenom delu Baošića, na mestu gde se spajaju tri zaseoka, Mogilica, Lug i Staro guvno. Otkupio je kuću i okolni kamenjar i izgradio je kuću u koju je ugradio ukrasne kamene elemente pragova prozofa i vrata sa starih palaca iz Perasta. Kamenjar oko nove kuće je uredio i celokupni ambijent oplemenio parkom i malim vinogradom. Posebno je bio ponosan na oko 200 sadnica ruža, među kojima je bilo i retkih primeraka sa zelenim i crnim cvetom.

Praznik Mimoze:

Praznik mimoze je tradicionalna turističko-propagandna manifestacija u slavu cvijeta mimoze, jedna od najznačajnijih i najdugovječnijih na našim prostorima. Osnovali su je 1969. godine Turistički savez Boke Kotorske i Skupština opštine Herceg Novi. U okviru festivala odvija se veliki broj programa među kojima su najatraktivniji: karnevalske povorke, maskenbali za djecu i odrasle, Fešta od mimoze, ribe i vina koja privlači oko 20 000 gostiju svake godine, Međunarodna izložba cvijeća i promenadni koncerti duvačkih orkestara i mažoretki. Izložbe, koncerti, književni i scenski programi u lokalnoj produkcija i gostovanja poznatih izvođača iz regiona, kao i predstavljanje kulture i gastro-tradicije zemalja i gradova-prijatelja Herceg Novog čine program festivala izuzetno sadržajnim. Brojna su sportska takmičenja u vrijeme Mimoze, a takođe i avanturistički izazovi u prirodi zahvaljujući činjenici da su klimatski uslovi Herceg Novog veoma povoljni.
Praznik mimoze je prerastao u kompleksnu turističku i kulturnu manifestaciju sa mnoštvom posjetilaca iz cijelog regiona. Izvršni producent i organizator Praznika mimoze je JUK Herceg fest.
Ovaj festival sa poluvjekovnom tradicijom ponos je Novljana kojim želimo dobrodošlicu proljeću i ljudima dobre volje koji će u Herceg Novom naići na topao doček u svim godišnjim dobima.
Mimoza koja cvjeta uprkos zimi pretvarajući cijelu hercegnovsku rivijeru u raskošan đardin zaštitni je znak festivala i zimskog turizma Boke kotorske i crnogorskog primorja.

Postoji više maršuta za dolazak u mjesto Baošići. Iz pravca Srbije, Hrvatske, Makedonije, Albanije i Bosne i Hercegovine. Maršute su na fotografijama iz galerije.

Cijene su kao u kontinentalnim gradovima Crne Gore u marketima, pekarama, apotekama, kao i u plažnim barovima. Cijene plažnog mobilijara su pristupačne, kao i smještajnih kapaciteta.

Plaže su male, pješčane i nalaze se između pontica koje takođe služe za kupanje i rekreaciju dolazak čamaca.

Baošići su malo, idilično, bajkovito i mirno mjesto, pa je za noćni provod potrebno ići u okolne gradove, Herceg Novi, Tivat, Budvu, Kotor i ostale gradove, gdje je noćni život veoma zastupljen.

* Podgorica – glavni i najveći grad u Crnoj Gori, doživljava veliki arhitektonski prcvati poslednjih nekoliko godina.
* Bečići – sa finom pješčanom plažom dom mnogobrojnim hotelima.
* Budva – najpopularnije ljetovalište sa dugim plažama i dinamičnim noćnim životom.
* Cetinje – ranija prijestonicaCrne Gore, sa mmonogobrojnim muzejima, manastirima i nekadašnjim ambasadama
* Herceg Novi – osnovan 1382.g. i smješten na ulazu bokokotorski zaliv
* Kotor – drevni utvrdjeni grad smješten na samom kraju Boke, dio je UNESCO-ove kulturne baštine
* Nikšić – drugi po veličini grad u zemlji; ekonomski važan centar
* Perast – malo, očaravajuće primorsko mjesto, dio UNESCO-ve kulturne i istorijske baštine
* Tivat – gradić u bokokotorskom zalivu, koji munjevito prerasta u veliki turistički, poslovni i transportni centar
* Žabljak – centar crnogorskog planinskog turizma

* Nacionalni park Biogradska gora – jedna od poslednjih prašuma u Evropi
* Nacionalni park Durmitor – rafting kanjonom Tare, najdubljim kanjonom u Evropi, jedna je od najpopularnijih aktivnosti u Crnoj Gori
* Nacionalni park Lovćen – predivna planina sa prirodnim, kulturnim i istorijsim motivima
* Ostorg – čudotvorni manastir smješten stijeni brda Ostrog
* Nacionalni park Skadarsko jezero – najveće jezero na Balkanu i prirodno stanište izuzetno raznolike flore i faune
* Sveti Stefan – živopisni grad-hotel, nekadašnje ribarsko naselje na poluiostrvu u blizini Budve (trenutno zatvorenog tipa)